Ultrazvučna dijagnostika
Pregledi se obavljaju na ultrazvučnom aparatu PHILIPS koji je opremljen sondama za klasične preglede (jetre, bubrega, bešike itd.) i za specijalizovane preglede krvnih sudova vrata i nogu (Doppler arterija i vena), površnih tkiva, štitne žlezde, dojke, testisa.
Pregledi su bezbolni, bez štetnih zračenja, obavljaju se za par minuta, a nalaz lekara specijaliste dobijate odmah.


Napravićemo vam:
- Ultrazvuk
- stomaka (gornjeg abdomena): jetre, slezine, pankreasa, žučnih puteva, bubrega
- ultrazvuk karlice (donjeg abdomena): mokraćne bešike, prostate, rezidualni urin
- celog abdomena (gornjeg i donjeg)
- mekih površinskih tkiva
- limfnih žlezda (vrata, pazuha, prepona
- celog (gornjeg i donjeg) abdomena
- štitne žlezde
- testisa
- Dopler
- krvnih sudova vrata (karotida)
- krvnih sudova donjih ekstremiteta (arterija i vena)
- abdominalne aorte
- vene porte
- testisa

Ultrazvuk
Ultrazvuk je zvuk čija je frekvencija iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko uvo, a iznosi 20 kHz. Najpoznatija primena ultrazvuka je u medicini - ultrazvučna dijagnostika.
Princip korištenja ultrazvuka je vrlo jednostavan: ultrazvučni talas koji se odašilje, odbija se od prepreke pa se prema vremenu potrebnom da se talas vrati određuju udaljenost i oblik objekta.

CT - skener
CT je skraćenica od engleskog izraza za kompjuterizovanu tomografiju (eng. computed tomography), a označava radiološki metod snimanja koji pored rendgen zračenja primenjuje i tomografiju (metod u kojem se matematičkom procedurom obrađuju snimci - vrši se tomografska rekonstrukcija snimaka pomoću savremenih računara i njihovih softvera).
Metod digitalne geometrijske obrade koristi se za generisanje trodimenzionalnih slika unutrašnjosti ljudskog tela.
Ona se sastoji od velikog broja dvodimenzionalnih rendgenskih snimaka nastalih u toku jedne rotacije uređaja oko svoje ose.

Rendgen dijagnostika
Postoje dve vrste dijagnostičkih postupaka u kojima se koristi rendgensko zračenje. To su radiografija i dijaskopija. Radiografija je u stvari snimanje a dijaskopija jeste prosvetljavanje.
Rendgenska slika nastaje kada rendgensko zračenje ozrači film ili receptor slike na kojima će nastati slika sa površinama većeg ili manjeg inteziteta zatamnjenja. Analizom ovih zatamnjenja mogu se razlikovati tkivo i organi i u kakvom su stanju.

Mamografija
Mamografija je jedan način za rano utvrđivanje oboljenja dojki. U pitanju je rendgenska tehnika kojom se dobija slika unutrašnjosti dojke.
Žene bi trebale da urade mamografiju prvi put oko 40. godine života. Nakon 50. godine života svaka žena treba da obavi mamografiju jednom u 2 do 3 godine.
Osobama sa povećanim rizikom od raka dojke se preporučuje da prvu mamografiju urade pre 35. godine života. U grupu rizičnih osoba spadaju žene kojima je neko od članova ženske linije njihove porodice oboleo od raka dojke. Ove osobe dalje mamografske preglede treba da obavljaju jednom godišnje.